Probiotici: ispomoć našim unutarnjim saveznicima

Gotovo svaki zaljubljenik Lucasovih „Ratova zvijezda“ osjeti onaj poseban osjećaj uzbuđenja i mističnosti kada u „Fantomskoj prijetnji“ po prvi puta saznaje o Midi-klorijanima (eng. Midi-chlorians), simbiotskim mikroorganizmima čija koncentracija u tijelu određuje moći i snagu Jedi viteza. Dok sam bio mlađi identičan osjećaj bi i mene zapljusnuo te mi učinio gledanje dotičnog filma još zanimljivijim. Danas, pomisao na Midi-klorijane me i dalje iznimno zabavlja, no moje obrazovanje me usmjerava na interesantan zaključak o tome koliko su oni slični jednim drugim simbiotskim mikroorganizmima. Mikroorganizmima koji su poprilično stvarni i koji se nalaze u svakome od nas.

Zdrava odrasla osoba u svojem probavnom sustavu sadrži preko 500 vrsta različitih živih mikroorganizama. 98% njih se nalazi u debelom crijevu, a ukupan njihov broj je 10 puta veći od broja stanica koje izgrađuju naše tijelo.

Prvotni izvor tih mikroorganizama je doticaj s majkom tijekom prirodnog porođaja, dok su u danima nakon porođaja dodatni izvor mikroorganizmi sa kože majke kao i mikroorganizmi iz samog okoliša novorođenčeta. Važan izvor mikroorganizma je i majčino mlijeko koje ujedno ima ulogu poticanja rasta tada već prisutnih mikroorganizama u probavnom traktu novorođenčeta. Već nakon 2 tjedna dojenja beba posjeduje stabilnu crijevnu mikrofloru, dok za formiranje mikroflore nalik onoj u odraslog čovjeka može proteći i do nekoliko godina.

Kada govorimo o crijevnoj mikroflori može se steći dojam da se radi o nekoj općenitoj mikroflori koja je identična svakom čovjeku, no istina je potpuno drugačija. Svaki pojedinac posjeduje jedinstvenu, isključivo samo njemu svojstvenu, crijevnu mikrofloru. Znanstvena istraživanja na tome području su zbog toga vrlo zahtjevna budući da postoji izniman broj varijabli koje mogu utjecati na rezultate istraživanja. Ono što danas znamo je da crijevna mikroflora ima golem utjecaj na zdravlje čovjeka. Najveći utjecaji su na području zdravlja crijeva, pravilne i redovite probave te imunološkog sustava pojedinca.

Također smo svjesni kako korištenje antibiotika, podvrgavanje kemoterapiji, izlaganje stresu te određeni tipovi nepravilne prehrane mogu narušiti stabilnost naše crijevne mikroflore. U tom trenutku je potrebno posegnuti za probioticima.

Danas probiotike najčešće definiramo kao žive mikroorganizme koji nakon konzumacije u primjerenoj količini dovode do pozitivnih učinaka na zdravlje čovjeka, dok sama riječ u prijevodu sa grčkog znači „za život“ (u smislu da potiče život za razliku od antibiotika).

Probiotici su u velikoj mjeri prisutni u našoj povijesti: korisne učinke kiselog mlijeka su poznavali ljudi u vremenima daleko prije rođenja Isusa Krista, jogurt je bio redovito konzumiran od strane vojska Đingis-Kana, dok je za rasvjetljavanje misterija zrnca kefira bilo potrebno zavesti kavkaskog princa, biti otet od istog, nakon toga biti oslobođen te na kraju na carskom sudu isposlovati povoljnu sudsku presudu. No glavni događaj koji je postavio probiotike u centar pažnje širega pučanstva je izdavanje knjige „Produljenje života“ 1908. godine od strane poznatog ruskog biologa i nobelovca Ilije Metchnikoffa. Od tada pa sve do danas postoji niz znanstvenih istraživanja koja ukazuju na važnost probiotika pri čemu su najistraženije bakterije iz roda Lactobacillus, Leuconostoc, Pediococcus te Bifidobacterium. Neka od tih istraživanja nisu uvjerljivo provedena, neka su proturječna dok mnoga naprosto traže potvrdu u dužim epidemiološkim studijama, no u konačnici iznjedrila su sljedeće općeprihvaćene zdravstvene tvrdnje o pozitivnim učincima probiotika:

1.  inhibicija patogenih mikroorganizama
2. uspostavljanje ravnoteže crijevne mikroflore nakon korištenja antibiotika
3. pojačavanje anti-tumornih i anti-mutagenih aktivnosti
4. stabilizacija crijevne mukozne barijere što može dovesti i do smanjivanja alergijskih reakcija
5. ublažavanje simptoma dijareje uzrokovane antibioticima, bakterijskim infekcijama, rotavirusom ili radioterapijom
6.  ublažavanje simptoma konstipacije
7.  ublažavanje simptoma laktoza intolerancije
8.  snižavanje serumskog kolesterola te visokog tlaka

Iz svega navedenog očito je kako je dobro preporučiti konzumaciju namirnica koje sadrže probiotike. Dobar izbor za svakodnevnu konzumaciju su fermentirani mliječni proizvodi poput različitih vrsta voćnih ili običnih jogurta, ili nešto neuobičajenih proizvoda kao što su kefir (fermentirano kravlje, ovčje ili kozje mlijeko sa sadržajem alkohola iznad 1% porijeklom sa Kavkaza) ili kumis (fermentirano kobilje mlijeko porijeklom iz Rusije). Pri odabiru takvih proizvoda, koji deklaracijom ili reklamiranjem ističu da sadrže probiotike, dobro je izabrati one koji u sebi imaju više različitih vrsta mikroorganizama te da su oni prisutni u većim koncentracijama (minimum 1 x 10⁶ CFU po mL). Također ne treba zaboraviti važnost primjene svakodnevne pravilne prehrane, pogotovo onaj dio koji se odnosi na prehrambena vlakana, budući da se među njima nalaze i frukto-oligosaharidi (inulin, oligofruktoza, laktuloza) koji pozitivno utječu na rast bakterija crijevne mikroflore. I za kraj valja naglasiti kako u evidentnim slučajeva narušenog zdravlja treba pribjeći specijaliziranim probiotičkim pripravcima koji sadrže velike koncentracije probiotika (1 x 10⁹ CFU po mL i više) te širok raspon različitih njihovih vrsta kako bi došlo do željenog terapeutskog učinka.

Cjelovit tekst je dostupan i na http://www.tjedni-menu.com/